Gaza – (poseban prevod)
U opširnom izvještaju koji je objavio američki list New York Times, oslikava se sumorna slika stvarnosti u Gazi nakon skoro dvije godine od izbijanja izraelskog rata istrebljenja protiv ovog područja. Masakri, bombardovanja, razaranja i protjerivanja postali su svakodnevna pojava koja odražava potpuni kolaps uslova za život.
List potvrđuje da je izraelska vojska uništila čitave četvrti u gradu Gazi tokom kopnenih operacija, koristeći taktiku “potpunog rušenja” kvart po kvart. Dok su prethodne operacije izraelske vojske bile zasnovane na upadima i povlačenju, ovaj put situacija je drugačija: snage nastavljaju s razaranjem velikih područja i učvršćivanjem prisustva na terenu.
Sistematsko uništavanje stambenih naselja
Satelitski snimci pokazuju ogromno razaranje koje je pogodilo četvrt Zaitun i područja blizu Šeik Radvana, kao i druge dijelove na istoku grada.
List navodi da poređenje s prethodnim vojnim operacijama potvrđuje ozbiljnost trenutne situacije; nikada ranije nije viđen ovakav obim organizovanog rušenja koje stambene blokove pretvara u ruševine, lišavajući desetine hiljada Palestinaca krova nad glavom i kidajući njihove korijene iz rodnih četvrti.
Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u intervjuu za Kanal 14 da će vojska ovaj put zadržati teritorije koje zauzme i da se neće povući. Ipak, i unutar same (Izrael) rastu sumnje u realnost ove strategije, posebno jer se otpor održao skoro dvije godine uprkos žestokim borbama i sveobuhvatnoj opsadi.
Masovno raseljavanje i glad
Kopnene operacije dovele su do novog talasa raseljavanja; stotine hiljada ljudi pobjegle su iz svojih domova u gradu Gazi prema centralnom i južnom dijelu pojasa.
U prenapučenim kampovima pod šatorima stanovnici preživljavaju s minimalnim uslovima za život, dok glad i bolesti haraju.
Mnogi iscrpljeni ratom odbijaju novo raseljavanje, bilo zbog fizičke i materijalne nemoći, bilo zato što nemaju gdje otići nakon što su im domovi potpuno uništeni. Ovo odbijanje zapravo odražava prisilnu predaju okrutnoj stvarnosti: ljudi biraju između ostanka usred smrti ili odlaska u pustoš.
Od ljeta ove godine izraelska vlada je usvojila jasnu strategiju kontrole grada Gaze. Do avgusta vojska je već razorila velike dijelove istočnog grada, pretvarajući stambena i poljoprivredna područja u pustoš.
S posljednjom kopnenom invazijom vojska je nastavila napredovanja na sjever, koristeći postojeće zgrade kao privremene vojne baze, a zatim ih minirajući prije nego što bi krenula dalje.
Primjer rušenja škole Al-Furqan jasan je dokaz ove politike: škola je korištena kao privremena izraelska baza, a potom je minirana, ostavljajući za sobom ruševine koje simbolizuju brisanje civilne infrastrukture.
Kontinuirani zračni napadi
Rat se ne ograničava na kopnene operacije i rušenja – prati ga i intenzivno zračno bombardovanje. Od sredine septembra Izrael je bombardovao stotine ciljeva u Gazi, dodajući novi sloj razaranja na ono što je već ostalo iza kopnenih operacija.
Satelitski snimci otkrivaju stotine šatora u blizini izraelskih vojnih vozila, što pokazuje razmjere humanitarne katastrofe.
Mustafa Siam (44) svjedoči za list da je morao bježati sa suprugom i troje djece iz izbjegličkog kampa Al-Šati na sjeveru Gaze nakon što su izraelske snage stigle blizu.
On navodi da su satima pješačili dok nisu stigli do centralnog dijela pojasa. “Moj dom je postojao prije napada, ali možda ga više nikada neću vidjeti kada se vratim”, kaže Siam. “Izgleda da je jedini cilj rata uništiti što je moguće više temelja Gaze.”
Uprkos dokazima o široko rasprostranjenom uništavanju, izraelski zvaničnici negiraju postojanje službene politike rušenja čitavih civilnih četvrti, tvrdeći da ciljaju lokacije otpora ili podzemne tunele.
Međutim, izjave ministara u vladi otkrivaju prave namjere; ministar odbrane Yisrael Katz zaprijetio je da će Gaza postati poput Rafaha i Beit Hanuna – gradovi u ruševinama. Ministar Eli Cohen ponovio je istu prijetnju javno, naglašavajući da Gaza mora biti sravnjena sa zemljom.
Sveobuhvatna humanitarna katastrofa
Konačni rezultat ove vojne strategije je rastuća humanitarna katastrofa: akutna glad, kolaps zdravstvenih i obrazovnih usluga, unutrašnje raseljavanje koje produbljuje patnju, te postepeno pražnjenje grada Gaze od njegovih stanovnika.
New York Times je sumirao scenu tragičnom rečenicom: masovna ubistva, glad i prisilno raseljavanje postali su svakodnevna slika u Gazi, a činjenice na terenu otkrivaju organizovanu politiku uništavanja grada i prisiljavanja stanovnika na odlazak ili predaju gladi i smrti.
U ovom sumornom kontekstu ostaje goruće pitanje: hoće li svijet ostati nijemi posmatrač pretvaranja Gaze u grad duhova, ili će razmjere tragedije konačno natjerati međunarodnu zajednicu da preduzme konkretne mjere za zaustavljanje krvoprolića i razaranja?