Vašington – Agencije
Kamala Harris, bivša potpredsjednica SAD-a u administraciji Joea Bidena, uputila je oštre kritike bivšem predsjedniku zbog načina na koji se nosio s izraelskim ratom genocida protiv pojasa Gaze, što se negativno odrazilo i na njenu predsjedničku kampanju, koja je završila porazom od republikanskog kandidata Donalda Trumpa.
U svojim memoarima objavljenim u utorak, pod naslovom „107 dana“, Harris opisuje kako se Bidenova administracija bavila krizom nakon napada 7. oktobra 2023. i izraelske agresije koja je prerasla u rat genocida i izgladnjivanja protiv oko 2,3 miliona ljudi u Gazi, te političke posljedice tih događaja na njenu kampanju.
Harris je ocijenila da su Bidenove izjave o nevinim Palestincima bile nedovoljne i izgovorene tihim glasom, dok je „glasno i s entuzijazmom ponavljao da je cionist“.
„Molila sam Joea da, kada javno govori o ovom pitanju, pokaže istu empatiju prema patnjama nedužnih civila u Gazi kakvu je pokazao prema Ukrajincima. Nije mogao to učiniti“, napisala je Harris.
Govori i o unutrašnjim tenzijama u Bijeloj kući nakon njenog govora u martu 2024., u kojem je pozvala na prekid vatre u Gazi i opisala situaciju kao „humanitarnu krizu“.
U knjizi je kritikovala stavove izraelske desničarske vlade i neke prakse izraelske vojske, ali je ujedno pohvalila ono što je smatrala izraelskim „uspjesima“, poput ubistva vođa Hamasa Yahye Sinwara i Ismaila Haniye.
Navodi da je Bidenov stav prema ratu u Gazi doprinio velikom nezadovoljstvu među progresivnim biračima i mladima, što se jasno odrazilo na tok njene kampanje.
U tom kontekstu, podsjeća na svoj odgovor tokom kampanje na pitanje šta bi uradila da je bila na Bidenovom mjestu: „Ne bih uradila ništa drugačije od Bidena.“ Danas priznaje da je ta izjava bila politička greška koja ju je mnogo koštala.
Harris također otkriva da nije dopustila članovima porodica žrtava iz Gaze, koji su američki Palestinci, da se pojave na pozornici tokom Demokratske nacionalne konvencije.
Naglašava da se borila s priznavanjem složenosti sukoba tokom kampanje i da to nije bila samo vanjskopolitička tema, nego i unutrašnje izborno pitanje, s obzirom na snažan utjecaj jevrejskog lobija na američku politiku i rastuću podršku među demokratama pravima Palestinaca.
Harris smatra da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu pokušao potkopati Bidenov položaj tokom rata u Gazi, nadajući se povratku Donalda Trumpa u Bijelu kuću, što bi mu osiguralo ostanak na vlasti i jačanje političke pozicije.
Nastojala se distancirati od Bidenovog stava o ratu, rekavši: „Rat u Gazi nije binarno pitanje, ali se često tako tretira. Željela sam priznati složenost regije, njene nijanse i historiju.“
Dodala je: „Ali čini se da vrlo malo ljudi ima volje ili sposobnosti istovremeno nositi dvije tragične priče – tugovati zbog ljudske patnje i Izraelaca i Palestinaca.“
Spominje i pojavu glasova unutar Demokratske stranke koji su tražili od Bidena zabranu isporuke oružja Izraelu kako bi promijenili tok kampanje i pridobili nezadovoljne progresivne birače, posebno u Michiganu, gdje su mnogi glasali kao „neopredijeljeni“ u predizborima.
Harris pojašnjava da je odbacila mogućnost izbora guvernera Pennsylvanije Josha Shapira za potpredsjedničkog kandidata, uprkos njegovoj popularnosti u ključnoj saveznoj državi, zbog njegovih proizraelskih stavova, koji su izazvali široke kritike među progresivcima i mladima u Demokratskoj stranci.
Dodaje da je progresivno krilo posebno odbacilo Shapira zbog njegovog protivljenja jednostranom prekidu vatre u Gazi i insistiranja na kritikama protiv onoga što je smatrao „antisemitizmom“ u propalestinskim protestima.
Prema njenim riječima, mladi koji podržavaju Palestince, zajedno s progresivcima kritičnim prema Izraelu, vodili su snažnu kampanju na društvenim mrežama kako bi spriječili Shapira da uđe u utrku za potpredsjedničkog kandidata na demokratskoj listi.
Na kraju, Harris govori o svojim budućim političkim planovima prije nego što objavi stav o izborima 2028., nastojeći se udaljiti od Bidenovog naslijeđa i zapisa njegove administracije.