Ono po čemu će genocid u Gazzi biti upamćen je da su vijesti, slike, nalozi i video klipovi koje pokazuju izraelsku brautalnost u Gazzi bile cenzurisane na društvenim mrežama. Mnogobrojini novinari – free lanceri su se žalili da im kompanija Meta uklanja sadržaj. Bissam iz Gazze je napisala:
“Čini se da je naš sadržaj zabranjen i više od 10 postova je obrisano samo u posljednjih sat vremena. Trenutno ne možemo čak ni pristupiti statusu našeg naloga! Ako vidite ovu objavu, pomozite nam da probijemo shadowban tako što ćete lajkovati, komentirati i dijeliti. Vaša podrška nam znači cijeli svijet!” @wissamgaza
Još od decembra 2023 Human Rights Watch je identifikovao šest ključnih obrazaca cenzure, od kojih se svaki ponavlja u najmanje 100 slučajeva: uklanjanje sadržaja, suspenzija ili brisanje naloga, nemogućnost interakcije sa sadržajem, nemogućnost praćenja ili označavanja naloga, ograničenja u korišćenju funkcija kao što su Instagram/ Facebook Live i “shadow banning”, termin koji označava značajno smanjenje vidljivosti pojedinačnih postova, priča ili naloga bez obavještenja.
U više od 300 slučajeva, korisnici nisu mogli da se žale na sadržaj ili uklanjanje naloga. U stotinama dokumentovanih slučajeva, Meta se pozivala na svoju politiku “Opasnih organizacija i pojedinaca” (DOI), koja u potpunosti uključuje liste “terorističkih organizacija” koje su odredile Sjedinjene Države.
Meta je također pogrešno primjenjivala svoje politike o nasilnom i eksplicitnom sadržaju, nasilju i huškanju, govoru mržnje, golotinji i seksualnim aktivnostima. Nedosljedno je primjenjivao svoju politiku gdje je uklonila desetine sadržaja koji dokumentiraju palestinske patnje, smrt i koji imaju vrijednost vijesti.